Zahvaljujući najnovijoj tehnologiji elektronskog bankarstva, koja je već uveliko zaživjela u Srbiji i Makedoniji, sada je dovoljan mobilni telefon, računar, faks i kartica kojom građani mogu da pristupe svojim računima i saznaju koliko novca imaju na računu ili elektronski bezbjedno obave transakcije platnog prometa.

Izvršni direktor Servisnog centra za elektronsko bankarstvo, koji je zajednička investicija crnogorskog Telekoma i beogradske informatičke kompanije Pexim Solutions, Aleksandra Čolaković Vukotić kazala je za “Vijesti” da njihove usluge već koriste Euromarket banka, Crnogorska komercijalna banka, Atlasmont, Podgorička, Montenegro banka i Nikšićka banka.
- Upravo je i cilj “multi banking” sistema da klijenti preko jedne aplikacije i jedne kartice mogu pristupiti računima u ovim bankama, povući izvod, dobiti informaciju o stanju i bezbjedno obaviti transakciju. Generalno, banke su pojeftinile elektronski platni promet od 15% do 25 % - istakla je Čolaković Vukotić.

 Prema njenim riječima, zadatak servisnog centra je da obezbijedi pristup bankarskim računima kao i sigurne elektronske transakcije, i radi od januara 2005. godine odnosno od prelaska platnog prometa u poslovne banke.
- Osnovu Servisnog centra čini sistem koji obezbjeđuje korišćenje bankarskih usluga preko Interneta, mobilne i fiksne telefonije. Postoje servisi koji se instaliraju na računaru korisnika i u radu sa njima neophodno je povezivanje na Internet i to onda kada želite da obavite razmjenu podataka sa bankom, pa klijent može da radi sa računima u različitim bankama. Osim toga, postoji i servis koji omogućava detaljan uvid u račun klijenta - objasnila je Čolaković  Vukotić.
Ona je dodala da su u ponudi i servisi koji omogućavaju pristup računima pomoću mobilnog aparata, slanje obavještenja o stanju, promjenama na računu pomoću SMS poruka, kao i dodatna mogućnost da klijent inicira zahtjev za obavještenjem.
- Korisnici mogu da putem govornog automata provjere stanje na računu, šalju elektronsku poštu sa izvodom, šalju izvod na fax, obavještenje o prilivu i stanje na računu na fax u zakazano vrijeme -istakla je Čolaković Vukotić.
Tehnički direktor Servisnog centra Oliver Obradović je istakao da je posebna pažnja poklonjena sigurnosti transakcija.
- Korisnici dobijaju “paket” koji se sastoji od čitača smart kartica, smart kartice na kojoj se nalazi digitalni cetrifikat i aplikacije koja se instalira na računaru korisnika. Korisnici posjeduju smart-kartice i imaju par ključeva smještenih na smart-kartici. Svaka banka ima svoj par ključeva koji se koristi, za šifrovanje ili dešifrovanje kriptovanje, odnosno pronalaženje metoda za obezbjeđivanje tajnosti, integriteta i neporicanja, neophodnih za prenos podataka - objasnio je Obradović.
On je dodao da digitalno potpisivanje obuhvata dvije operacije i to operaciju potpisivanja i operaciju verifikacije potpisa.
- Sve akcije koje korisnik obavlja u vezi sa svojim ključevima i certifikatom su dodatno zaštićene lozinkom koju korisnik dobija kada se prijavljuje za sistem elektronskog bankarstva - kazao je Obradović.

Ništa bez registra

U Crnoj Gori je na snagu stupio Pravilnik o mjerama i postupcima upotrebe i zaštite elektronskog potpisa, sredstva za izradu elektronskog potpisa i sistema certifikovanja, koji bi trebalo da obezbijedi sigurnost kompjuterskih transakcija.
- Potpisnik je dužan zaštititi podatke za izradu elektronskog potpisa od neovlašćenog pristupa, otuđivanja i nepravilne upotrebe. Zaštita se mora dodatno obezbijediti primjenom lozinke - piše u dokumentu.
Prema Pravilniku, svi potpisnici i subjekti sistema certifikovanja upisuju se u elektronske imenike, koji sadrže naziv države, ime i prezime, pseudonim, serijski broj, titulu, adresu i naziv pravnog lica.
Međutim, iz bankarskog sektora “Vijestima” je rečeno da se elektronski potpis u praksi ne može koristiti sve dok ne bude formiran Centralni registar elektronskih potpisa.